Predsjednici Crne Gore, Skupštine i Vlade Filip Vujanović, Ranko Krivokapić i Milo Đukanović nijesu dozvolili Komisiji za sprečavanje sukoba interesa da im kontroliše bankarske račune. Iako izjava o davanju saglasnosti za oslobađanje bankarske tajne nije obavezujuća, predstavnici vlasti, koji bi svojim postupanjem trebalo da daju primjer saradnicima i podređenima, na ovaj način su pokazali kako ne žele da svoju imovinu i bogatstvo daju na uvid tijelima nadležnim da se bore protiv sukoba interesa.
Vujanović, Krivokapić i Đukanović nijesu Komisiji podnosili podatke o imovini na novom obrascu, koji predviđa izjavu o davanju saglasnosti za oslobađanje bankarske tajne.
Iz Komisije za sprečavanje sukoba interesa u saopštenju dostavljenom „Danu” navodi se da su ukupno 144 državna funkcionera dostavila izvještaje o prihodima i imovini nakon 3. aprila 2015. godine, od kada je važeća izjava o saglasnosti za pristup bankarskim računima. Njih 34 nije dalo saglasnost za pristup bankarskim računima.
Interesantno je da nijedan poslanik nije dao saglasnost za oslobađanje bankarske tajne, dok je to učinilo 11 javnih funkcionera koje bira, imenuje ili za njihovo imenovanje saglasnost daje Skupština Crne Gore. Svega jedan član Vlade dao je saglasnost da se pristupi njegovim bankarskim računima. To su učinila i 64 funkcionera koja bira, imenuje ili za njihovo imenovanje saglasnost daje Vlada, 12 ih je potpisalo izjavu o saglasnosti bez broja računa, dok saglasnost nije dalo 16 lica.
Nijedan sudija ni predsjednik Ustavnog suda nije dostavljao izvještaje o imovini na novom obrascu, koji predviđa izjavu o davanju saglasnosti za oslobađanje bankarske tajne. Saglasnost je dao jedan član Sudskog savjeta, deset sudija osnovnih sudova, dvoje nije dalo dozvolu, a troje ju je potpisalo, ali bez broja računa.
Dvoje sudija viših sudova nije dalo saglasnost za pristup bankarskim računima, kao ni četvoro državnih tužioca. Dvoje državnih tužilaca je potpisalo saglasnost i dozvolilo pristup računima, a to je učinilo i pet sudija sudova za prekršaje.
Podsjetimo da je kompanija premijera Mila Đukanovića „Kapital invest” 2013. godine prodala akcije koje je imala u Prvoj banci, od čega je prihodovala oko milion eura. Đukanović taj prihod nikada nije prijavljivao u svojim zvaničnim prihodima o imovini.
Prvi čovjek crnogorske vlade Komisiji je prijavio vlasništvo u privrednim društvima, nekretninama i zemljištu.
U svom izvještaju o imovini je naveo da je vlasnik 25 odsto akcija DOO Univerzitats Podgorica, koja je osnovač Univerziteta Donja Gorica (UDG). Nezvanične procjene su da je vrijednost UDG više desetina miliona eura. Na Univerzitat se vodi zemljište od 12.038 kvadrata, dok je ukupna površina objekta od sedam nivoa i dodatnog zdanja oko 17.000 kvadrata.
Đukanović je stopostotni vlasnik firme DOO Kapital invest. Premijer posjeduje i 50 odsto akcija u preduzeću DOO Global Montenegro, na koje se takođe vode vrijedne nekretnine i placevi.
Nije poznato koliki su Đukanovići prihodi koje ima zahvaljujući vlasništvu u ovim preduzećima. On je ove godine prijavio nepokretnosti koje je stekla njegova supruga. Prema zvaničnim podacima, Đukanovićeva je dobila u nasledstvo njive i šume u Beranama i kuću od 121 metar kvadratni u podgoričkom naselju Tološi, dvorišta od 500 kvadrata, pomoćnog objekta od 12 kvadrata i livade od 157 kvadrata.
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić posjeduje stan u Kotoru od 74 kvadrata, stambeni prostor u Podgorici od 127 metara kvadratnih i građevinski plac u Dobroti. Prijavio je da u Luci Kotor ima dividente vrijednosti 7.850, kao i depozit u banci od 5.710 eura. Krivokapić ima akcije u više privrednih društava.
Predsjednik države Filip Vujanović prijavio je u Podgorici stan od 157 kvadrata, te poslovni prostor od 29,57 metara kvadratnih, kao i dio kuće za odmor u Sutomoru.
Njegova supruga Svetlana vlasnica je stan od 68 kvadrata u Podgorici.A.T.
Ne žele kontrolu
Iz Komisije su naveli da su od 3. aprila do 1. decembra ove godine 493 javna funkcionera dostavila izvještaje o prihodima i imovini na novom obrascu, koji sadrži i izjavu o davanju saglasnosti za oslobađanje od bankarske tajne.
Radi se o 144 državna i 349 lokalnih javnih funkcionera. S obzirom na to da izjava nije obavezujuća za javne funkcionere, od 144 državna funkcionera, 34 nijesu potpisali izjavu da se može ući u bankarske račune, od kojih 16 vladinih i sedam javnih funkcionera koje bira Skupština Crne Gore, pet sudija, četiri državna tužioca...
Od 349 lokalnih funkionera koji su izvještaje o imovini dostavljali po novom obrascu, njih 52 ne dozvoljava da im se kontrolišu bankarski računi. Kako su ukazali iz Komisije, 10 ih je iz Bara, sedam iz Herceg Novog, po pet iz Podgorice i Kotora, četiri iz Ulcinja itd.